Objektivniji podatci o tijekovima na tržištu rada mogu se prikupiti i u regionalnoj službi za zapošljavanje, koja stalno prikuplja i analizira sve podatke o zapošljavanju pojedinih skupina nezaposlenih osoba na razini lokalnog tržišta rada. Najbrže se zapošljavaju  strojobravari, elektromonteri, tehničari za mehatroniku, strojarski tehničari, autolakeri, zatim oni koji su završili komercijalni smjer, kuhari, slastičari, tehničari cestovnog prometa, mesari itd.

Postoje i skupine koje se vrlo teško i sporo zapošljavaju, a zanimljivo je da su to najčešće osobe bez strukovnog obrazovanja, moguće da su završile opće gimnazijsko obrazovanje, a nisu upisale ili nisu završile fakultet, pa su se prijavile na Zavod za zapošljavanje i njihova je sudbina, što se vjerojatnosti zapošljavanja tiče, vrlo loša.

Što se tiče ženskih mladih osoba, postoje također¸ neka zvanja odnosno obrazovani programi, s kojima se brže zapošljavaju i neki koji se razmjerno sporo zapošljavaju.

Među onima koji se razmjerno brzo zapošljavaju jesu galanteristi, konditori, prodavači, kuhari, tehničari PTT prometa, prehrambeni tehničari, krojači, frizeri, pedikeri itd. A među mladima ženskog spola koji se teško ili nikako zapošljavaju često su to opet osobe koje su završile opće gimnazijsko obrazovanje ili neko kvazi strukovno obrazovanje, poput ekonomskih škola i tome slično.

Ovdje    pogledajte elektroničko izdanje vodiča kroz zanimanja.

U privitku pogledajte prezentaciju koju su izradile učenice osmog razreda.