| 2008-11-14 00:00:00 Stručni skup ravnatelja U srijedu, 12. studenog 2008. u našoj školi održan je stručni skup ravnatelja dijela Splitsko-dalmatinske županije. Prisustvovalo je 40 ravnatelja na temu ŠKOLSKI KURIKULUM. OŠ KNEZA MISLAVA KAŠTEL SUĆURAC TEMA STRUČNOG SKUPA: KURIKULUM Škola je uvijek moderna i aktualna tema kojom se bave stručnjaci, ali i cijela javnost. Škola je od svog osnutka do danas prošla nekoliko karakterističnih etapa razvoja pa u pedagogiji govorimo o srednovjekovnoj, staroj i novoj školi, a šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća govorimo o etapi razvoja suvremene škole. U suvremenoj školi pristupa se na nov suvremen način, a proizlazi iz shvaćanja da je škola mjesto u kojem se provodi život i stječe iskustvo, da škola pomaže učeniku u njegovom odrastanju, a pri tom se ne odvaja od života. Nastaju različiti koncepti škole kao što su škola stvaralaštva, inovativne škole, škole otvorenih vrata, kvalitetne škole...Dakle kronološki, povijesno proučavajuči aspekt postojanja škole možemo utvrditi da je ona uvijek pokušavala odgovarati na društvene potrebe, uvijek se nalazila pod pritiskom brzih promjena u društvu te promjena unutar same škole. Sintagmom da Hrvatska postaje „društvom znanja“, ističe se opredjeljenost hrvatskog društva u kojem važnost ljudskog resursa postaje prioritet. Ljudi i ljudski kapital postaju potencijal za stvaranje učinkovitijeg obrazovnog sustava, koji će rezultirati poboljšanjima i većom kvalitetom odgoja i obrazovanja u kontekstu globalizacijskih procesa u svijetu. Za ciljeve koje smo postavili i da bi do njih došli, potrebno je unutar obrazovnog sustava u Hrvatskoj izvršiti brojne promjene, među kojima je uvođenje kurikularnog pristupa u škole. Riječ kurikulum danas se sve češće upotrebljava, a značenje se različito tumači. Pojam je nastao od latinske riječi “curriculum“, a znači natjecanje, život. U pedagoškoj literaturi pojam označava planiranu interakciju učenika s nastavnim sadržajima i nastavnim resursima, te nastavni proces za ostvarivanje odgojnih ciljeva. Kurikulum se opisuje kao optimalni put djelovanja i dolaska do nekog cilja, odnosno kretanje do najpovoljnijih rezultata u nekom području rada koji sadržava nekoliko osnovnih procesa: planiranje, organizaciju, izvođenje i kontrolu. U novijim istraživanjim izbjegava se definiranje pojma , a rabe se pojmovi cilja, svrhe, zadataka, sadržaja, organizacije, metode, razvoj, evaluacija, kompentencija ( Previšić). I dok europske zemalje već pedesetak godina koriste kurikulumski pristup, u Hrvatskoj je 1999. godine bilo pokušaja da se na polazištima teorije kurikuluma izradi strategija preobrazbe hrvatskog školskog sustava. Ovaj koncept je ostao neprihvaćen, a mi smo se „ i dalje nastavili vrtjeti oko nastavnog plana i programa, kao tradicionalnog poimanja kurikuluma“. O ozbiljnijem pristupu možemo govoriti od trenutka osnivanja i rada Vijeća za nacionalni kurikulum i izrada dokumenta Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obrazovanje i srednjoškolsko obrazovanje (2007). Istovremeno dok se u MZOS-u završava izrada dokumenta Nacionalnog kurikuluma, Zakonom o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ ( 2008.) ozakonjeno je postojanje nacionalnog i školskog kurikuluma. Zadaća svake osnovne škole je izrada dokumenta pod nazivom školski kurikulum kojim će svaka škola, na osnovu posebnosti koja ona ima, izraditi dokument kojim će objediniti specifičnosti svoje škole u skladu s potrebama svojih učenika. Drugim riječima, govorimo o svojevrsnom nastavnom planu i programu svake škole kojim se definira rad škole u izbornim predmetima, izvannastavnim aktivnostima, dodatnoj i dopunskoj nastavi, o projektima škole koji se planiraju realizirati itd. Najveća poteškoća koju nam nameće kurikulumski pristup jest ugrađivanje sastavnica unutar školskog kurikuluma i njegove implementacije, a koje se odnose na praćenje i evaluiranje nastavnog procesa i učeničkih postignuća u tim područjima. S obzirom da je planiranje i izrada dokumenta školskog kurikuluma novina u našem školstvu, potrebno je osposobiti ravnatelje, stručne suradnike i učitelje za kurikularno planiranje i njegovu implementaciju. Jedno u nizu pripremnih koraka, jest današnji Stručni aktiv ravnatelja Splitsko – dalmatinske županije, a u suradnju sa savjetnicima iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Svaku promjenu koju je potrebno provesti, važna je dobra priprema svih onih koji su uključeni u obrazovanje, a osobito stručnjaka koji se profesionalno bave odgojom i obrazovanjem naših učenika. Brojne reforme u svijetu nisu uspjele upravo zbog toga što ljudi nisu bili spremni preuzeti odgovornost za novine. Upravo mi ravnatelji, stručni suradnici i učitelji svjedočimo da preuzimamo odgovornost za provođenje promjena u hrvatskom obrazovnom sustavu, a sa ciljem boljeg i kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja naših učenika. K. Sućurac, 12.11.2008. Ravnateljica Ines Visković
|
| Osnovna škola Kneza Mislava Kaštel Sućurac |