| 2010-12-09 16:48:11 Što je pokazalo PISA istraživanje 2009.? PISA istraživanja (Programme for International Student Assessment) međunarodna su istraživanja pod pokroviteljstvom OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development). Osnovana su s ciljem ocjenjivanja razine obrazovanja mladih. Istraživanje procjenjuje znanja i vještine mladih pred završetkom obveznog obrazovanja. Ovo istraživanje ne mjeri sposobnost reprodukcije, nego primjenjivost znanja u praksi.Testiraju se 15-godišnjaci, jer u većini zemalja učenici u toj dobi završavaju osnovnu školu. Istraživanje se provodi svake tri godine.
U Pisa istraživanju provedenom 2009. obuhvaćeno je 157 srednjih i 2 osnovne hrvatske škole. Dobiveni rezultati za nas su poražavajući...
Među obrađenim rezultatima iz 65 država, naši učenici zauzeli su slijedeća mjesta: - čitalačka pismenost 36. mjesto - prirodoslovlje 37. mjesto - matematika 40. mjesto Zabrinjavajuće je što više od 20% naših 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu čitalačke, prirodoslovne i matematičke pismenosti. Ispod prosjeka smo zemalja OECD-a te zemalja u regiji, kao što su Češka, Slovačka ili Slovenija. Čak su naši najbolji gimnazijalci postigli lošije rezultate od prosječnih učenika u Kini ili Finskoj. U regiji pristižemo Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru, a za nama zaostaju učenici iz Kolumbije, Tunisa, Trinidada i Tobaga. Vodeća mjesta na ljestvici zauzele su zemlje istočne Azije, poput Kine, Južne Koreje i Singapura, a od europskih zemalja nauspješnija je Finska, potom Nizozemska, Belgija, Norveška... Interesantno je i što su u čitalačkoj pismenosti bolje rezultate pokazale djevojčice. One su općenito sklonije čitanju, osobito gimnazijalke s visokim ocjenama iz hrvatskog jezika. U matematici dječaci imaju bolja postignuća. No najslabije rezultate postigli su dječaci iz obrtničkih škola koji čitaju manje od 30 min dnevno, a računalo koriste samo za igrice. Uočeno je da na postignuće utječe i obrazovni i socioekonomski status roditelja. Svi su, i dječaci i djevojčice, daleko spretniji u pronalaženju podataka, nego u njihovom objedinjavanju i tumačenju. Zabrinjavajuće malo učenika, 3,2%, može kritički procijeniti tekst i zaključivati na temelju pročitanog. 33% ispitanika nije doseglo ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, a u prirodoslovlju 18,5%. Vrlo je važno naglasiti, u odnosu na istraživanje provedeno 2006. godine, hrvatski su učenici pokazali bitno lošije rezultate. Tako su u čitalačkoj pismenosti pali za 6, u prirodoslovlju za 11, a u matematici za 4 mjesta. S obzirom da je obrazovanje temelj napretka društva te da o generacijama koje danas obrazujemo ovisi budućnost naše zajednice, opravdana je zabrinutost koju je ovo istraživanje izazvalo. Ono nam nameće pitanje koje su naše pogreške i kako ih ispraviti.
|
| Osnovna škola Kneza Mislava Kaštel Sućurac |